TRIBINE "USUSRET SV. VLAHU" PRVA TRIBINA 9. siječnja 2025., 19:30 sati - dvorana Ivana Pavla II. u Dubrovniku Predavanje „Jubilej 2025. i jubilarne godine: čemu, zašto, o oprostima i drugim
Svečano otvaranje Feste sv. Vlaha moći ćete pratiti na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Uz čitanje Lausa, prinos darova trznica, podizanje Svečeva barjaka uz pjevanje himna „Čuj sv. Vlaho“ i puštanje golubica Festu sv. Vlaha 2026. godine otvorit će dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Na svečanoj večernjoj molitvi u katedrali Gospe Velike kratko razmatranje održat će propovjednik trodnevlja ekonom franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku fra Krunoslav Kocijan. Za vrijeme večernje bit će izložene relikvije sv. Vlaha.
Svečano euharistijsko slavlje možete pratiti u izravnom prijenosu Hrvatske televizije, a procesiju na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Pontifikalno euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati hvarski biskup Ranko Vidović. Nakon euharistijskog slavlja slijedi tradicionalna procesija Gradom u kojoj će moći sv. Vlaha i drugih svetaca. Pod nebnicom će se tradicionalno nositi relikvija Isusove pelenice.
Tradicionalni pozdrav barjaka biskupu i katedrali i njihov pozdrav s Gradom.
Euharistijsko slavlje predvodi kustod franjevačke kustodije sv. Jeronima i gvardijan samostana Male braće u Dubrovniku fra Tomislav Šanko
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha i podizanjem državne zastave ispred zborne crkve sv. Vlaha te misnim slavljem u crkvi završava Festa 2026. godine. Svečanost zatvaranja predvodi rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati ekonom franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku fra Krunoslav Kocijan. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati ekonom franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku fra Krunoslav Kocijan. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati ekonom franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku fra Krunoslav Kocijan. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Dvorana Ivana Pavla II.
Pretpostavka ovog predavanja je povijesna situacija u kojoj se našao sv. Jeronim kada su mu javili da je svećenik imenom Vigilancije, početkom 5. stoljeća, počeo osporavati potrebu čašćenja mučenika te se izrugivao Crkvi zbog čuvanja njihovih relikvija.
Sveti Jeronim je na to reagirao spisom „Contra Vigilantium“ dokazujući da su Crkva i vjernici zakonito častili mučenika, te da to nije dovodilo u pitanje jedincatost Božju, niti je čašćenje svetaca ičim umanjivalo klanjanje kojim se priliči častiti Boga. Sveti Jeronim je samo svjedok da je takvo čašćenje svetaca postojalo u Crkvi od samoga početka te je bilo normalno da se obilježavaju grobovi mučenika, te na njima rade bazilike njima u čast.
No, osim pobožnosti koju je Crkva gajila prema svecima, čuvanje njihovih relikvija imalo je i druge teološke i praktične ciljeve. Razmjena relikvija i čašćenje mučenika bili su dokaz zajedništva među mjesnim Crkvama. Koliko je bilo poštovanje prema mučenicima pokazuje i misija opata Martina koju je imao među Hrvatima nakon što su došli na ova područja, jer je, između ostaloga, trebao prenijeti relikvije svetih mučenika u Vječni Grad. Nadalje, u misiji koju su imala sveta braća Ćiril i Metod, znamo da su relikvije mučenika bile dokaz njihove pravovjernosti. Osim toga, i u kasnijim društvenim okolnostima relikvije mučenika postale su znak društvenog i političkog zajedništva.
Dr. sc. don Ivan Bodrožić je redoviti profesor u trajnom zvanju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a predavao je i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Trenutno je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.
Dvorana Ivana Pavla II.
Instrukcija Kongregacije za kauze svetih i blaženih pod nazivom „Relikvije u Crkvi: autentičnost i očuvanje“, izdana u prosincu 2017., govori o promicanju štovanja i sprečavanju zloporaba relikvija pojedinih svetaca i blaženika te napominje da su relikvije „oruđe njihove svetosti“. U predavanju će profesor Batelja govoriti o odnosu prema relikvijama i njihovom ispravnom čašćenju. Relikvija nema u sebi neku magičnu moć koja bi Boga prisilila da po njoj učini ono što vjernik hoće, nego sam Bog uslišava molitvu ako je u skladu s njegovom voljom. Brojne su relikvije prvog stupnja hrvatskih svetaca i blaženika koje vjernici časte, a koje od njih su najrasprostranjenije moći će se saznati na predavanju.
Mons. dr. sc. Juraj Batelja je svećenik Zagrebačke nadbiskupije. Diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, a za svećenika je zaređen 1975. godine.
Od 1979. do 1984. godine bio je na postdiplomskom studiju teologije duhovnosti na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je 1984. doktorirao s temom “Svjedočanstvo za vjeru: život i pastoralni program kardinala Alojzija Stepinca”. U tijeku rimskog naukovanja postigao je i magisterij iz misijske teologije na Papinskom sveučilištu Urbaniana. Od akademske godine 1987./88. bio je profesor na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu. Od 1991. godine je postulator kauze za proglašenje blaženim i svetim zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija kardinala Stepinca. Služio je na nekoliko župa te obavljao i druge službe među kojima je bila i služba duhovnika zadarskog sjemeništa. Istražio je veliki broj arhiva prikupljajući građu o kardinalu Stepincu te je objavio je više knjiga.
Dvorana Ivana Pavla II.
U izlaganju će se nastojati rekonstruirati izvorni izgled relikvijara glave sv. Vlaha koji je u sadašnjemu obliku iz 1694. godine djelo Francesca Ferra, venecijanskog umjetnika udomaćenog u Dubrovniku. Međutim, već prvi inventar dubrovačke katedralne riznice iz 1335. daje naslutiti kako je izvorni relikvijar glave sv. Vlaha mogao izgledati. Taj je relikvijar sigurno postojao i prije 14. stoljeća budući da je teško zamisliti da bi relikvija Parčeve glave - nađena i prenesena u Dubrovnik 1026. godine u doba nadbiskupa Vitala - stajala nezaštićena i neukrašena do 14. stoljeća. U predavanju će se predstaviti slični, rijetki i parcijalno očuvani oblici bizantskih relikvijara iz srednjebizantskoga razdoblja te razriješiti neke nedoumice oko simbolike samog oblika relikvijara. Bit će riječi i o emajlnim ukrasima koje je Francesco Ferro prenio s ranijih predmeta pa i sa samoga, u Velikoj trešnji 1667. godine uništenoga, izvornog relikvijara glave sv. Vlaha. Objasnit će se i značenje relikvija svetaca zaštitnika kao uporišta lokalnog identiteta i sredstva samoreprezentacije Dubrovnika prema drugima u dalmatinskim gradovima u razdoblju srednjega vijeka.
Dr.sc. Ana Munk je redovita profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Diplomirala je povijesti umjetnosti i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1986. godine, zatim magistirala 1994. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta države Washington u Seattlu (Art History Department, University of Washington, Seattle) te 2013. godine doktorirala na istome sveučilištu. Od 1986. do 2008. godine živjela je u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je predavala na više sveučilišta. Od 2008. godine ponovno živi u Hrvatskoj i radi na Katedri za kasni srednji vijek Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Zagrebu gdje na prediplomskom i diplomskom studiju predaje kolegije iz ikonografije kasnog srednjeg vijeka, talijanske umjetnosti XIV. stoljeća, francuske romanike i umjetnosti Bizanta.
Uz brojne druge studije iz srednjovjekovne sakralne umjetnosti relikvijarom glave sv. Vlaha bavila se dvaput u posljednjih desetak godina (2016. i 2018.) te je iznijela nova razumijevanja i interpretacije ove iznimno vrijedne i čašćene Parčeve relikvije. Povodom 1000. obljetnice njezina prijenosa u Dubrovnik na predavanju će iznijeti pregled svojih istraživanja i novih čitanja ove teme.
TRIBINE "USUSRET SV. VLAHU" PRVA TRIBINA 9. siječnja 2025., 19:30 sati - dvorana Ivana Pavla II. u Dubrovniku Predavanje „Jubilej 2025. i jubilarne godine: čemu, zašto, o oprostima i drugim
TRIBINE 11. siječnja, 19:30 sati, dvorana Ivana Pavla II. Predavanje „Stotinu godina od obnove Zborne crkve sv. Vlaha“ održao je povjesničar umjetnosti Ivan Viđen. Iako je dubrovačkoj javnosti u još uvijek živome sjećanju velika poslijeratna
Proglas Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 19. siječnja, 19:30 sati - Predavanje „I oni
Proglas Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 14. siječnja 2022., 19:00 sati - Između Istoka
Dan prije blagdana sv. Vlaha, na Kandeloru (Svijećnicu, odnosno blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu) u Dubrovniku oduvijek započinju svečanosti u čast Parca. U rano popodne toga dana kada se pred baroknom Zbornom crkvom sv. Vlaha
Slikovnicu "NAŠ SVETI VLAHO" prigodom jubilarne feste kojom slavimo 1050 godina zaštite svetog Vlaha izradila su djeca dječjeg vrtića "Leptirić" iz Trstenog zajedno sa svojim odgojiteljicama Katarinom Bošković, Marijom Violić i Miroslavom Pavić. Slikovnicu možete
U nedjelju 6. veljače [1972.] u Dubrovniku su se održavale glavne svečanosti prigodom 1000. obljetnice otkako je sveti Vlaho nebeski zaštitnik grada Dubrovnika. Ova obljetnica slavi se tokom čitave [1972.] godine, a glavne svečanosti započele
Štovateljima svetoga Vlaha i dubrovačkoj javnosti poznato je kako se već godinama kroz siječanj organiziraju javne tribine na najrazličitije teme iz kulture i života Crkve, a Parcu u čast. No, znamo li kad su započela
Svakomu Dubrovčaninu ime svetoga Vlaha opaja srce neizrecivom milinom. Ime ovoga Svetca sjeća ga Onoga kojeg je u krilu svoje matere kao nejako dijete naučio zazivati s poštovanjem i vjerom. To ime sjeća ga odrasla
Proglas Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Fotogaleriju Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE TRIBINE
U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostaloga, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u
Često se u medijima i govorima naznačava broj feste koji slavimo, a isto tako se tu često provlače pogreške. Zato ovdje prenosimo tekst iz lista Naša Gospa (Dubrovnik), br. 45/2011., str. 23–27.; "O brojanju festā svetoga Vlaha"
Stephano Desideri SJ iz knjige Komentari (poglavlje deseto) Neće biti izvan teme ako u nekoliko riječi obuhvatimo pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu (on je, naime, zaštitnik grada). Doista, iako sam bio u Rimu, Narnima, Interamni,
Zahvaljujemo štovateljima svetoga Vlaha iz Perua na poslanom tekstu i slikama o proslavi svetog Vlaha u Peruu. Poznato je da je daleki Peru bila prva južnoamerička država u kojoj su došli Hrvati i to s
Katedrala je glavna bogoštovna zgrada područne Crkve; posebnim je čini njezina svrha okupljanja vjernika oko svoga biskupa. No, ona je i ustaljeno mjesto hodočašćenja svetim moćima. Moći (na hrvatskome isključivo u množini) ili relikvija (na
Festanjuli su svoj ovogodišnji proglas za Festu započeli citatom povjesničara i kanonika Antuna Liepopili (1848.-1940.) iz 1916. godine: Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je: