FESTA SV. VLAHA 2022.

Fotogaleriju pogledajte OVDJE

Festa sv. Vlaha 2021.

Fotogaleriju pogledajte OVDJE

SVEKOLIKOM PUKU GRADA, BISKUPIJE, DOMOVINE, SVIJETA I ŠTOVATELJIMA Proglas Feste sv. Vlaha

14. siječnja, 19:00 sati

Između Istoka i Zapada: podrijetlo ranosrednjovjekovnih svetaca zaštitnika na istočnoj obali Jadrana, dr.sc. Ana Marinković i dr.sc. Trpimir Vedriš

Online tribinu "Ususret svetomu Vlahu" možete pogledati ovdje.

Temelj tumačenja predavača počiva na utvrđivanju kronoloških slojeva i povijesnih okolnosti u kojima se štovanje skupina svetaca može utvrditi. Smještanjem najranijih svjedočanstava u povijesni kontekst, nakana je ovim predavanjem publici pokušati pojasniti podrijetlo pojedinih svetačkih kultova i ocrtati, koliko je to moguće, neposredne okolnosti njihova procvata u dalmatinskim gradovima. U tom kontekstu, dotaknut će se pitanja prijenosa svetačkih relikvija, najstarijih mjesnih svetačkih legendi kao i okolnosti izgradnje svecima posvećenih crkava na jadranskoj obali. Iz tih silnica proizišli povijesni procesi s prijelaza iz 8. na 9. stoljeća zacrtali su okvire 'razdiobe carske baštine' na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije i time stvorili preduvjete za trajnije definiranje crkvenog područja jurisdikcije Rimske Crkve na Jadranu.

Predavanje će pokušati rasvijetliti kontekst i povijesne razloge štovanja određenih svetačkih kultova u Dubrovniku i ostalim gradovima istočnoga Jadrana – od najranijih rimskih, preko ranobizantskih Justinijanovog razdoblja, ponovnog kratkog i snažnog vala iz Rima tijekom urbane obnove u 8. stoljeću, zatim karolinških tragova u razdoblju nove dominacije bizantskih kultova u 9. stoljeću s kojim je stigao i kult sv. Vlaha te, konačno, trećega rimskog vala novoga tipa svetosti vezanog uz gregorijansku reformu 11. i 12. stoljeća - kultova koji su održavali intenzitet i smjene interesa istočnog i zapadnog političko-crkvenog središta, odnosno, Bizanta i Rima, za dominaciju istočnim Jadranom.

20. siječnja, 18:00 sati

Predstavljanje knjige Josipa Kajinića Kardinal Franjo Šeper: uloga i značenje u promjenama u Katoličkoj crkvi i društvu - sudjeluju: dr.sc. Josip Kajinić i dr.sc. Jakša Raguž

Online tribinu "Ususret svetomu Vlahu" moći ćete pogledati ovdje.

Nedavno objavjena knjiga Josipa Kajinića o zagrebačkome nadbiskupu i kardinalu Franji Šeperu (1905.-1981.) prva je cjelovita biografija ovoga zaslužnog prelata. U knjizi se donosi ne samo njegova biografija nego se Šeperovo djelovanje stavlja u društveni, crkveni i politički kontekst. Obrađuje se njegov neumorni trud na pokoncilskoj obnovi Crkve, kako i u matičnoj nadbiskupiji tako i kroz Kongregaciju za nauk vjere kojoj je bio na čelu kao jedan od Hrvata na najvišem položaju u Vatikanu. Knjigu će predstaviti sam autor te recenzent knjige dr. Jakša Raguž (Hrvatski institut za povijest).

 

27. siječnja, 19:30 sati

O prvoj crkvi sv. Vlaha u Dubrovniku, dr.sc. Danko Zelić

Online tribinu "Ususret svetomu Vlahu" moći ćete pogledati ovdje.

Dubrovčani su nakon uvođenja kulta sv. Vlaha u srednjemu vijeku njemu na čast izgradili crkvu, a prema tradicionalnome tumačenju tih vremena u kojima ima malo ili nimalo povijesnih dokumenata postoje dvije potencijalne lokacije na kojoj se prva Parčeva crkva nalazila. Jedna je u zapadnome dijelu grada kod kule od Pila, otprilike na mjestu sadašnje zgrade samostana sv. Klare, a druga je lokacija na istočnome dijelu grada, na mjestu sadašnje Zborne crkve sv. Vlaha. Kako ni sami dubrovački kroničari i povjesničari nisu bili suglasni oko položaja te prve crkve gradskoga zaštitnika ta su dva tumačenja uporedo postojala, predavanje dr. Danka Zelića (Institut za povijest umjetnosti) pokušat će dati argumente za jednu od dvije potencijalne lokacije s obzirom na urbanistički i hagiografski kontekst srednjovjekovnoga Dubrovnika.

30. siječnja, 18:00 sati

Prvi dan trodnevnice

Snimku prvog dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha moći ćete pogledati ovdje.

Euharistijsko slavlje predvoditi će i propovijedati fra Leopold Mičić, gvardijan samostana svetog Antuna u Puli. Nakon mise održati će se kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.

31. siječnja, 18:00 sati

Drugi dan trodnevnice

Snimku drugog dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha moći ćete pogledati ovdje.

Euharistijsko slavlje predvoditi će i propovijedati fra Leopold Mičić, gvardijan samostana svetog Antuna u Puli. Nakon mise održati će se kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.

1. veljače, 18:00 sati

Treći dan trodnevnice

Snimku trećeg dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha moći ćete pogledati ovdje.

Euharistijsko slavlje predvoditi će i propovijedati fra Leopold Mičić, gvardijan samostana svetog Antuna u Puli. Nakon mise održati će se kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.

2. veljače, 15:30 sati

Kandelora, svečano otvaranje Feste

Snimku svečanog otvaranja Feste svetoga Vlaha moći ćete pogledati ovdje.

Čitanje drevnoga Lausa, prinos darova trznica, podizanje Svečeva barjaka uz himnu i puštanje golubica.

2. veljače, 17:30 sati

Svečana večernja u Katedrali

Snimku svečane molitve Večernje moći ćete pogledati ovdje.

Na svečanoj molitvi Večernje u katedrali Gospe Velike kratko razmatranje održati će mons. Marin Barišić. Za vrijeme večernje biti će izložene relikvije Sv. Vlaha.

3. veljače, 10:00 sati

Svečana misa i procesija na svetoga Vlaha zaštitnika grada i biskupije

Snimku svete mise i procesije moći ćete pogledati ovdje.

Svetu misu predvoditi će i propovijedati kardinal mons. Blase Cupich, nadbiskup Chicaga. Nakon euharistijskog slavlja održati će se tradicionalna procesija gradom, s ograničenim brojem sudionika, a radi epidemiološke situacije ove godine iznimno neće biti moguće častiti svetačke moći dodirivanjem i ljubljenjem.

3. veljače, 15:30 sati

Izvijanje barjaka pred katedralom

Snimku izvijanja barjaka moći ćete pogledati ovdje.

Tradicionalni pozdrav barjaka biskupu i katedrali i njihov pozdrav s Gradom.

6. veljače, 9:00 sati

Proslava na Gorici sv. Vlaha

Snimku proslave na Gorici sv. Vlaha moći ćete pogledati ovdje.

Euharistijsko slavlje predvodi novi dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

6. veljače, 12:00 sati

Zatvaranje Feste

Snimku zatvaranja Feste sv. Vlaha moći ćete pogledati ovdje.

Spuštanjem barjaka sv. Vlaha, podizanjem državne zastave i misnim slavljem završava Festa 2022. godine.

PORUKA ŠTOVATELJIMA SV. VLAHA Poruka imenovanog biskupa, msgr. Roka Glasnovića

O FESTI

https://festa.hr/author/donhrvoje/

FESTA 2021.

Proglas Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Fotogaleriju Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE   TRIBINE

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Feste svetoga Vlaha u izvanrednim okolnostima: mali pogled u povijest

U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostaloga, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u

https://festa.hr/author/anamarcinko/

O brojanju festā svetoga Vlaha

Često se u medijima i govorima naznačava broj feste koji slavimo, a isto tako se tu često provlače pogreške. Zato ovdje prenosimo tekst iz lista Naša Gospa (Dubrovnik), br. 45/2011., str. 23–27.; "O brojanju festā svetoga Vlaha"

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu [festa 1692. godine]

Stephano Desideri SJ iz knjige Komentari (poglavlje deseto) Neće biti izvan teme ako u nekoliko riječi obuhvatimo pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu (on je, naime, zaštitnik grada). Doista, iako sam bio u Rimu, Narnima, Interamni,

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Proslava svetoga Vlaha u Peruu

Zahvaljujemo štovateljima svetoga Vlaha iz Perua na poslanom tekstu i slikama o proslavi svetog Vlaha u Peruu. Poznato je da je daleki Peru bila prva južnoamerička država u kojoj su došli Hrvati i to s

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Moći svetaca u dubrovačkoj Katedrali

Katedrala je glavna bogoštovna zgrada područne Crkve; posebnim je čini njezina svrha okupljanja vjernika oko svoga biskupa. No, ona je i ustaljeno mjesto hodočašćenja svetim moćima. Moći (na hrvatskome isključivo u množini) ili relikvija (na

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Festa sv. Vlaha kroz povijest

Festanjuli su svoj ovogodišnji proglas za Festu započeli citatom povjesničara i kanonika Antuna Liepopili (1848.-1940.) iz 1916. godine: Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je:

https://festa.hr/author/svetivlaho/

Sveti Vlaho i Dubrovnik: kronologija

316. Sveti Vlaho (Blasius, Vlasios, Blaž), biskup grada Sebaste (danas Sivas) u tadašnjoj rimskoj provinciji Maloj Armeniji, za vrijeme cara Licinija podnio mučeništvo zbog svoje kršćanske vjere. Čašćenje mu se u idućim stoljećima raširilo i

https://festa.hr/author/svetivlaho/

Poruka štovateljima svetoga Vlaha 2021.

Rijeka, 15. siječnja 2020. Dragi štovatelji svetoga Vlaha, braćo i sestre! Proteklih je godina ovo pismo štovateljima sv. Vlaha uoči Feste ponajprije bilo upućivano onima koje Festa sv. Vlaha neće zateći u Gradu i biskupiji,