Proglas Feste sv. Vlaha 2024. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2024. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2024. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 11. siječnja, 19:30 sati - Predavanje „Stotinu godina
Svečano otvaranje Feste sv. Vlaha moći ćete pratiti na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Uz čitanje Lausa, prinos darova trznica, podizanje Svečeva barjaka uz pjevanje himna „Čuj sv. Vlaho“ i puštanje golubica Festu sv. Vlaha 2025. godine otvorit će dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Na svečanoj večernjoj molitvi u katedrali Gospe Velike kratko razmatranje održat će propovjednik trodnevlja umirovljeni zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Za vrijeme večernje bit će izložene relikvije sv. Vlaha.
Svečano euharistijsko slavlje možete pratiti u izravnom prijenosu Hrvatske televizije, a procesiju na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Pontifikalno euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua. Nakon euharistijskog slavlja slijedi tradicionalna procesija Gradom u kojoj će moći sv. Vlaha i drugih svetaca. Pod nebnicom će se tradicionalno nositi relikvija Isusove pelenice.
Tradicionalni pozdrav barjaka biskupu i katedrali i njihov pozdrav s Gradom.
Euharistijsko slavlje predvodi nekadašnji rektor zborne crkve sv. Vlaha mons. Toma Lučić
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha i podizanjem državne zastave ispred zborne crkve sv. Vlaha te misnim slavljem u crkvi završava Festa 2024. godine. Svečanost zatvaranja predvodi rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati Želimir Puljić, umirovljeni zadarski nadbiskup. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Dvorana Ivana Pavla II.
U predavanju će biti riječi o porijeklu i smislu jubilarnih ili svetih godina počevši od njihovih drevnih korijena, preko Staroga zavjeta, njihove ponovne uspostave u Katoličkoj Crkvi od 1300. godine sve do ovogodišnjeg Jubileja 2025.
Jubileji su vrijeme osobitog poziva na obraćenje i življenje života u prizmi vječnosti, poziv su na povratak Bogu koji je milosrdan i koji hoće da ljudi postaju poput njega, milosrdni i otvorenoga srca za bližnje u potrebi. Jubilej poziva i izaziva uputiti se prema Gospodinu, postati svjesni ozbiljnosti ovoga života i njegove važnosti za vječni život, te daje svakodnevne i lako dostupne mogućnosti pomaganja onima koji su u čistilištu. Na predavanju će se sagledat što su oprosti i zašto ih Crkva može davati, čemu služe i koji su uvjeti da bi ih vjernici ostvarili. Jubilarne godine su, kada se upozna čemu služe i što nude, ponuda milosti koju ne bi trebalo propustiti.
Dvorana Ivana Pavla II.
Poznatog hrvatskog renesansnog dramatika iz 16. stoljeća Marina Držića šira javnost poznaje po njegovim književnim djelima poput komedija Dundo Maroje, Skup, Arkulin i dr. koje se često izvode na kazališnim pozornicama i festivalima. Svećenička dimenzija njegovog života manje je poznata te će ovo predavanje biti prigoda za otkrivanje svećenika i pisca – don (dum) Marina.
Dvorana Ivana Pavla II.
Jubilarna 2025. godina prigoda je i za podsjećanje na posljednju redovitu jubilarnu godinu odnosno na Veliki jubilej 2000. godine. Tada je, u sklopu priprema za Veliki jubilej, u Dubrovniku ponovo podignut i blagoslovljen srušeni križ na Srđu te je nastao i praizveden oratorij “Križ – in hoc signo vinces”.
Prvi kameni križ na Srđu poviše Dubrovnika podignut je za vrijeme dubrovačkog biskupa Josipa Marije Carevića (biskup od 1929. do 1940.), a blagoslovljen je na Duhovski ponedjeljak, 10. lipnja 1935. godine. U lipnju 2025. godine navršit će se 90 godina od podizanja i blagoslova tog prvoga križa.
U vrijeme najžešćih napada na Dubrovnik u Domovinskom ratu, na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca 1991. u 8 sati ujutro križ je granatiran i srušen. Tadašnji dubrovački biskup Želimir Puljić (biskup od 1990. do 2010.) želio je ponovno podići križ na Srđu. Nakon svih pripremnih radnji, novoizgrađeni križ je blagoslovljen u prvoj od tri godine priprave za Veliki jubilej 2000. koja je bila posvećena Isusu Kristu. Novi križ je 12. listopada 1997. godine blagoslovio sluga Božji kard. Franjo Kuharić s nazočnim biskupima i svećenicima. Uz to je nastao i oratorij “Križ – in hoc signo vinces” za kojeg su tekst napisali biskup Puljić i don Petar Vuletić Šjor, a uglazbio ga je mo. Šime Marović. Oratorij je praizveden 5. prosinca 1997. godine.
Proglas Feste sv. Vlaha 2024. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2024. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2024. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 11. siječnja, 19:30 sati - Predavanje „Stotinu godina
Proglas Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 19. siječnja, 19:30 sati - Predavanje „I oni
Proglas Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 14. siječnja 2022., 19:00 sati - Između Istoka
Dan prije blagdana sv. Vlaha, na Kandeloru (Svijećnicu, odnosno blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu) u Dubrovniku oduvijek započinju svečanosti u čast Parca. U rano popodne toga dana kada se pred baroknom Zbornom crkvom sv. Vlaha
Slikovnicu "NAŠ SVETI VLAHO" prigodom jubilarne feste kojom slavimo 1050 godina zaštite svetog Vlaha izradila su djeca dječjeg vrtića "Leptirić" iz Trstenog zajedno sa svojim odgojiteljicama Katarinom Bošković, Marijom Violić i Miroslavom Pavić. Slikovnicu možete
U nedjelju 6. veljače [1972.] u Dubrovniku su se održavale glavne svečanosti prigodom 1000. obljetnice otkako je sveti Vlaho nebeski zaštitnik grada Dubrovnika. Ova obljetnica slavi se tokom čitave [1972.] godine, a glavne svečanosti započele
Štovateljima svetoga Vlaha i dubrovačkoj javnosti poznato je kako se već godinama kroz siječanj organiziraju javne tribine na najrazličitije teme iz kulture i života Crkve, a Parcu u čast. No, znamo li kad su započela
Svakomu Dubrovčaninu ime svetoga Vlaha opaja srce neizrecivom milinom. Ime ovoga Svetca sjeća ga Onoga kojeg je u krilu svoje matere kao nejako dijete naučio zazivati s poštovanjem i vjerom. To ime sjeća ga odrasla
Proglas Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Fotogaleriju Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE TRIBINE
U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostaloga, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u
Često se u medijima i govorima naznačava broj feste koji slavimo, a isto tako se tu često provlače pogreške. Zato ovdje prenosimo tekst iz lista Naša Gospa (Dubrovnik), br. 45/2011., str. 23–27.; "O brojanju festā svetoga Vlaha"
Stephano Desideri SJ iz knjige Komentari (poglavlje deseto) Neće biti izvan teme ako u nekoliko riječi obuhvatimo pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu (on je, naime, zaštitnik grada). Doista, iako sam bio u Rimu, Narnima, Interamni,
Zahvaljujemo štovateljima svetoga Vlaha iz Perua na poslanom tekstu i slikama o proslavi svetog Vlaha u Peruu. Poznato je da je daleki Peru bila prva južnoamerička država u kojoj su došli Hrvati i to s
Katedrala je glavna bogoštovna zgrada područne Crkve; posebnim je čini njezina svrha okupljanja vjernika oko svoga biskupa. No, ona je i ustaljeno mjesto hodočašćenja svetim moćima. Moći (na hrvatskome isključivo u množini) ili relikvija (na
Festanjuli su svoj ovogodišnji proglas za Festu započeli citatom povjesničara i kanonika Antuna Liepopili (1848.-1940.) iz 1916. godine: Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je:
316. Sveti Vlaho (Blasius, Vlasios, Blaž), biskup grada Sebaste (danas Sivas) u tadašnjoj rimskoj provinciji Maloj Armeniji, za vrijeme cara Licinija podnio mučeništvo zbog svoje kršćanske vjere. Čašćenje mu se u idućim stoljećima raširilo i