FESTA SV. VLAHA 2021.

Fotogaleriju pogledajte OVDJE

SVEKOLIKOM PUKU GRADA, BISKUPIJE, DOMOVINE, SVIJETA I ŠTOVATELJIMA Proglas Feste sv. Vlaha

2. veljače, 15:30 sati

Kandelora, svečano otvaranje Feste

Snimku svečanog otvaranja Feste svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.

Čitanje drevnoga Lausa, prinos darova trznica, podizanje Svečeva barjaka uz himnu i puštanje golubica.

2. veljače, 17:30 sati

Svečana večernja u Katedrali

Snimku svečane molitve Večernje pogledajte na ovoj poveznici.

Na svečanoj molitvi Večernje u katedrali Gospe Velike kratko razmatranje održao je don Ivica Huljev. Za vrijeme večernje izložene su relikvije Sv. Vlaha.

3. veljače, 10:00 sati

Svečana misa i procesija na svetoga Vlaha zaštitnika grada i biskupije

Snimku svete mise i procesije pogledajte na ovoj poveznici.

Svetu misu je predvodio i propovijedao msgr. Mate Uzinić, apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije. Radi aktualne situacije nije bilo hodočasnika iz drugih biskupija kao niti velikoga zbora pjevača. Nakon euharistijskog slavlja održala se tradicionalna procesija gradom, s ograničenim brojem sudionika, a radi epidemiološke situacije ove godine iznimno nije bilo moguće častiti svetačke moći dodirivanjem i ljubljenjem.

3. veljače, 15:30 sati

Izvijanje barjaka pred katedralom

Snimku izvijanja barjaka pogledajte na ovoj poveznici.

Tradicionalni pozdrav barjaka nadbiskupu i katedrali i njihov pozdrav s Gradom.

7. veljače, 9:00 sati

Proslava na Gorici sv. Vlaha

Snimku proslave na Gorici sv. Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.

Euharistijsko slavlje predvodio je dominikanac fra Mihovil Žuljević - Mikas, župnik župe Svetog Križa u Gružu.

7. veljače, 12:00 sati

Zatvaranje Feste

Snimku zatvaranja Feste sv. Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.

Spuštanjem barjaka sv. Vlaha, podizanjem državne zastave i misnim slavljem završava Festa 2021. godine.

30. siječnja, 18:00 sati

Prvi dan trodnevnice

Snimku prvog dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.

Euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao je don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač. Nakon mise održan je kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.

31. siječnja, 18:00 sati

Drugi dan trodnevnice

Snimku drugog dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.

Euharistijsko slavlje predvodio je i propovijedao je don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač. Nakon mise održan je kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.

1. veljače, 18:00 sati

Treći dan trodnevnice

Snimku trećeg dana trodnevnice iz crkve svetoga Vlaha pogledajte na ovoj poveznici.

Euharistijsko slavlje predvodi i propovijeda don Ivica Huljev, biskupski vikar za otok Brač. Nakon mise kratak školski program: Učenici sv. Vlahu.

21. siječnja, 19:00 sati

Moćnik dubrovačke Prvostolnice, dr. sc. Vinicije Lupis

Online tribinu "Ususret svetomu Vlahu" iz katedrale Gospe Velike pogledajte na ovoj poveznici.

Predavanje o nastanku dubrovačkog Moćnika u srednjem vijeku i njegovoj važnosti za Dubrovačku Republiku.

Osim duhovne dimenzije te prestiža koji su svete relikvije imale za Dubrovčane, velik dio opremljen je zlatnim i srebrenim oklopnicama velike umjetničke vrijednosti. Predavač Vinicije Lupis (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar) u svome je doktoratu obradio ovaj slojeviti spomenik sakralne umjetnosti.

28. siječnja, 19:00 sati

Barokno uređenje Moćnika dubrovačke katedrale, dr. sc. Daniel Premerl

Online tribinu "Ususret svetomu Vlahu" iz katedrale Gospe Velike pogledajte na ovoj poveznici.

Sadašnja kapelica Moćnika katedrale dovršena je 1721. godine i predstavlja jedinstveni spomenik barokne umjetnosti u Hrvatskoj. Na raskošnome uređenju Moćnika radili su vrsni talijanski i domaći majstori (npr. kipar Marino Groppeli i slikar Petar Matejević) dok je ikonografski program osmislio isusovac o. Bernard Zuzorić. Cijelo umjetničko uređenje Moćnika usmjereno je da vjerniku pruži čvrstu ideju o slavi mučeništva i vječnoga života. Predavač Daniel Premerl (Institut za povijest umjetnosti) bavi se istraživanjem barokne umjetnosti, a o Moćniku pisao je u monografiji o dubrovačkoj katedrali iz 2014. godine.

PORUKA ŠTOVATELJIMA SV. VLAHA Poruka apostolskog upravitelja, msgr. Mate Uzinića

O FESTI

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Feste svetoga Vlaha u izvanrednim okolnostima: mali pogled u povijest

U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostaloga, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u

https://festa.hr/author/anamarcinko/

O brojanju festā svetoga Vlaha

Često se u medijima i govorima naznačava broj feste koji slavimo, a isto tako se tu često provlače pogreške. Zato ovdje prenosimo tekst iz lista Naša Gospa (Dubrovnik), br. 45/2011., str. 23–27.; "O brojanju festā svetoga Vlaha"

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu [festa 1692. godine]

Stephano Desideri SJ iz knjige Komentari (poglavlje deseto) Neće biti izvan teme ako u nekoliko riječi obuhvatimo pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu (on je, naime, zaštitnik grada). Doista, iako sam bio u Rimu, Narnima, Interamni,

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Proslava svetoga Vlaha u Peruu

Zahvaljujemo štovateljima svetoga Vlaha iz Perua na poslanom tekstu i slikama o proslavi svetog Vlaha u Peruu. Poznato je da je daleki Peru bila prva južnoamerička država u kojoj su došli Hrvati i to s

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Moći svetaca u dubrovačkoj Katedrali

Katedrala je glavna bogoštovna zgrada područne Crkve; posebnim je čini njezina svrha okupljanja vjernika oko svoga biskupa. No, ona je i ustaljeno mjesto hodočašćenja svetim moćima. Moći (na hrvatskome isključivo u množini) ili relikvija (na

https://festa.hr/author/anamarcinko/

Festa sv. Vlaha kroz povijest

Festanjuli su svoj ovogodišnji proglas za Festu započeli citatom povjesničara i kanonika Antuna Liepopili (1848.-1940.) iz 1916. godine: Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je:

https://festa.hr/author/svetivlaho/

Sveti Vlaho i Dubrovnik: kronologija

316. Sveti Vlaho (Blasius, Vlasios, Blaž), biskup grada Sebaste (danas Sivas) u tadašnjoj rimskoj provinciji Maloj Armeniji, za vrijeme cara Licinija podnio mučeništvo zbog svoje kršćanske vjere. Čašćenje mu se u idućim stoljećima raširilo i

https://festa.hr/author/svetivlaho/

Poruka štovateljima svetoga Vlaha 2021.

Rijeka, 15. siječnja 2020. Dragi štovatelji svetoga Vlaha, braćo i sestre! Proteklih je godina ovo pismo štovateljima sv. Vlaha uoči Feste ponajprije bilo upućivano onima koje Festa sv. Vlaha neće zateći u Gradu i biskupiji,

https://festa.hr/author/svetivlaho/

Proglas svetoga Vlaha svekolikom puku Grada, biskupije, domovine, svijeta i štovateljima

»Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je: da će, dok traje Dubrovnik, trajati i neograničena ljubav Dubrovčanâ prama svome milomu i svetomu Parcu«, davno je