Proglas Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Fotogaleriju Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE TRIBINE
Svečano otvaranje Feste sv. Vlaha moći ćete pratiti na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Uz čitanje drevnoga Lausa, prinos darova trznica, podizanje Svečeva barjaka uz pjevanje himna „Čuj sv. Vlaho“ i puštanje golubica Festu sv. Vlaha 2023. godine otvorit će dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Na svečanoj večernjoj molitvi u katedrali Gospe Velike kratko razmatranje održat će propovjednik trodnevlja isusovac dr. sc. Mijo Nikić. Za vrijeme večernje bit će izložene relikvije sv. Vlaha.
Svečano euharistijsko slavlje možete pratiti u izravnom prijenosu Hrvatske televizije, a procesiju na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Pontifikalno euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati vrhbosanski nadbiskup i metropolita mons. Tomo Vukšić. Nakon euharistijskog slavlja slijedi tradicionalna procesija Gradom u kojoj će moći sv. Vlaha i drugih svetaca. Pod nebnicom će se tradicionalno nositi relikvija Isusove pelenice.
Tradicionalni pozdrav barjaka biskupu i katedrali i njihov pozdrav s Gradom.
Euharistijsko slavlje predvodi don Mladen Šutalo, župnik iz Neuma.
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha i podizanjem državne zastave ispred zborne crkve sv. Vlaha te misnim slavljem u crkvi završava Festa 2023. godine. Svečanost zatvaranja predvodi rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati dr. sc. Mijo Nikić, isusovac i psiholog iz Zagreba. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati dr. sc. Mijo Nikić, isusovac i psiholog iz Zagreba. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati dr. sc. Mijo Nikić, isusovac i psiholog iz Zagreba. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Dvorana Ivana Pavla II.
Povodom izlaska druge studije o dubrovačkim nahodima i radu nahodišta u 19. i 20. stoljeću autorica će se u izlaganju osvrnuti na osobne motive istraživanja nahoda kojima je posvetila više od petnaest godina rada. Između ostaloga, objasnit će dosad zanemarenu, a važnu ulogu svećenika u ishodu skrbi za nahode posebno one na selu i istaknuti neke slabije poznate činjenice o ostavštini nahoda.
Dvorana Ivana Pavla II.
Knjiga u osam cjelina donosi razgovore koje je autorica vodila o povijesti, arheologiji, zaštiti spomenika, povijesti umjetnosti i crkvene povijesti područja Boke kotorske. Stručnjaci raznih profila na stranicama ove knjige progovaraju o probranim temama teritorija na kojemu su se stoljećima događali zanimljivi kulturni dodiri i stilska preplitanja. Impozantno kulturno nasljeđe ovoga Dubrovniku susjednog prostora predstavlja se tako na nov i svjež način podsjećajući da se u Boki kotorskoj nalaze neka od antologijskih djela kulturne baštine na istočnoj obali Jadrana.
Knjigu će uz autoricu predstaviti urednica knjige dr. sc. Katarina Horvat-Levaj (Institut za povijest umjetnosti), recenzent akademik Radoslav Tomić (Institut za povijest umjetnosti) i don Robert Tonsati (Ured za kulturu i kulturna dobra Kotorske biskupije).
Proglas Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Fotogaleriju Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE TRIBINE
Dan prije blagdana sv. Vlaha, na Kandeloru (Svijećnicu, odnosno blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu) u Dubrovniku oduvijek započinju svečanosti u čast Parca. U rano popodne toga dana kada se pred baroknom Zbornom crkvom sv. Vlaha
Slikovnicu "NAŠ SVETI VLAHO" prigodom jubilarne feste kojom slavimo 1050 godina zaštite svetog Vlaha izradila su djeca dječjeg vrtića "Leptirić" iz Trstenog zajedno sa svojim odgojiteljicama Katarinom Bošković, Marijom Violić i Miroslavom Pavić. Slikovnicu možete
U nedjelju 6. veljače [1972.] u Dubrovniku su se održavale glavne svečanosti prigodom 1000. obljetnice otkako je sveti Vlaho nebeski zaštitnik grada Dubrovnika. Ova obljetnica slavi se tokom čitave [1972.] godine, a glavne svečanosti započele
Štovateljima svetoga Vlaha i dubrovačkoj javnosti poznato je kako se već godinama kroz siječanj organiziraju javne tribine na najrazličitije teme iz kulture i života Crkve, a Parcu u čast. No, znamo li kad su započela
Svakomu Dubrovčaninu ime svetoga Vlaha opaja srce neizrecivom milinom. Ime ovoga Svetca sjeća ga Onoga kojeg je u krilu svoje matere kao nejako dijete naučio zazivati s poštovanjem i vjerom. To ime sjeća ga odrasla
Proglas Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Fotogaleriju Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE TRIBINE
U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostaloga, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u
Često se u medijima i govorima naznačava broj feste koji slavimo, a isto tako se tu često provlače pogreške. Zato ovdje prenosimo tekst iz lista Naša Gospa (Dubrovnik), br. 45/2011., str. 23–27.; "O brojanju festā svetoga Vlaha"
Stephano Desideri SJ iz knjige Komentari (poglavlje deseto) Neće biti izvan teme ako u nekoliko riječi obuhvatimo pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu (on je, naime, zaštitnik grada). Doista, iako sam bio u Rimu, Narnima, Interamni,
Zahvaljujemo štovateljima svetoga Vlaha iz Perua na poslanom tekstu i slikama o proslavi svetog Vlaha u Peruu. Poznato je da je daleki Peru bila prva južnoamerička država u kojoj su došli Hrvati i to s
Katedrala je glavna bogoštovna zgrada područne Crkve; posebnim je čini njezina svrha okupljanja vjernika oko svoga biskupa. No, ona je i ustaljeno mjesto hodočašćenja svetim moćima. Moći (na hrvatskome isključivo u množini) ili relikvija (na
Festanjuli su svoj ovogodišnji proglas za Festu započeli citatom povjesničara i kanonika Antuna Liepopili (1848.-1940.) iz 1916. godine: Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je:
316. Sveti Vlaho (Blasius, Vlasios, Blaž), biskup grada Sebaste (danas Sivas) u tadašnjoj rimskoj provinciji Maloj Armeniji, za vrijeme cara Licinija podnio mučeništvo zbog svoje kršćanske vjere. Čašćenje mu se u idućim stoljećima raširilo i
Rijeka, 15. siječnja 2020. Dragi štovatelji svetoga Vlaha, braćo i sestre! Proteklih je godina ovo pismo štovateljima sv. Vlaha uoči Feste ponajprije bilo upućivano onima koje Festa sv. Vlaha neće zateći u Gradu i biskupiji,