Proglas Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 19. siječnja, 19:30 sati - Predavanje „I oni
Svečano otvaranje Feste sv. Vlaha moći ćete pratiti na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Uz čitanje Lausa, prinos darova trznica, podizanje Svečeva barjaka uz pjevanje himna „Čuj sv. Vlaho“ i puštanje golubica Festu sv. Vlaha 2024. godine otvorit će dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Na svečanoj večernjoj molitvi u katedrali Gospe Velike kratko razmatranje održat će propovjednik trodnevlja dominikanac fr. Tomislav Kraljević. Za vrijeme večernje bit će izložene relikvije sv. Vlaha.
Svečano euharistijsko slavlje možete pratiti u izravnom prijenosu Hrvatske televizije, a procesiju na YouTube kanalu Dubrovačke biskupije.
Pontifikalno euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić. Nakon euharistijskog slavlja slijedi tradicionalna procesija Gradom u kojoj će moći sv. Vlaha i drugih svetaca. Pod nebnicom će se tradicionalno nositi relikvija Isusove pelenice.
Tradicionalni pozdrav barjaka biskupu i katedrali i njihov pozdrav s Gradom.
Euharistijsko slavlje predvodi fra Ivan Gavran, franjevac iz samostana Male braće u Dubrovniku.
Spuštanjem barjaka sv. Vlaha i podizanjem državne zastave ispred zborne crkve sv. Vlaha te misnim slavljem u crkvi završava Festa 2024. godine. Svečanost zatvaranja predvodi rektor crkve sv. Vlaha don Ivica Pervan.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati fr. Tomislav Kraljević, prior samostana sv. Dominika u Dubrovniku i predsjednik Vijeća za posvećeni život Dubrovačke biskupije. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati fr. Tomislav Kraljević, prior samostana sv. Dominika u Dubrovniku i predsjednik Vijeća za posvećeni život Dubrovačke biskupije. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Euharistijsko slavlje predvodit će i na njemu propovijedati fr. Tomislav Kraljević, prior samostana sv. Dominika u Dubrovniku i predsjednik Vijeća za posvećeni život Dubrovačke biskupije. Nakon mise održat će se školski program: Učenici sv. Vlahu.
Dvorana Ivana Pavla II.
Iako je dubrovačkoj javnosti u još uvijek živome sjećanju velika poslijeratna obnova Zborne crkve sv. Vlaha završena naposljetku 2015.-2016. godine poznato je da je ova barokna crkva u prošlosti obnavljana otprilike svakih pola stoljeća. Najveća obnova crkve u 20. stoljeću trajala je tijekom 1924. godine i sastojala se od građevinskih popravaka i uređenja unutrašnjosti crkve te restauracije pokretne baštine. Ovaj je veliki zahvat na crkvi premašio radove uobičajenoga održavanja i donio je neke nove elemente u njezin izgled. Prilikom radova se slučajno došlo i do nekih novih znanstvenih saznanja kao što je otkriće oštećenoga slikanoga poliptiha iz stare crkve koja je nestala u požaru početkom 18. stoljeća. Nakon svečanoga blagoslova u studenome 1924. ova je obnova zaključena nabavkom četiriju novih zvona postavljenih pred Festu 1925. godine koja su do danas u funkciji. Zanimljivost ove obnove jest da je u cjelini financirana dobrotvornim prilozima Dubrovčana iz zemlje i inozemstva. Povodom njezine stote obljetnice ovo će predavanje dati pregled tijeka obnove s naglascima na najvažnije zahvate te kontekst vremena u kojemu je ova obnova Parčeve crkve izvedena.
Dvorana Ivana Pavla II.
U predavanju je riječ o otprilike 40 skladbi, misa, moteta i himni na čast sv. Vlaha od kojih su široj vjerničkoj pa i glazbenoj sceni poznate samo nekolicina (manje od 5), a koje su prisutne u liturgijskom i izvan liturgijskom (koncertnom) prostoru. Uz želju za predstavljanjem jednog od najbogatijih i kvalitetom najkvalitetnijih opusa na čast jednog gradskog sveca zaštitnika kod nas, a zasigurno i puno šire, u predavanju se govori o skladbama koje su nastajale uglavnom na početku 20. stoljeća, ali i o liturgijskim skladbama koje su nastale prije petnaestak godina uz poseban naglasak na one autore koji su rođenjem ili djelovanjem bili vezani za grad Dubrovnik (don P. Matijević, L. Rogowski, B. Bersa, J. M. Plumm, A. Furlotti, fr. J. Kuničić OP., A. Ravasio, don K. SelakJ. Vlach Vruticky i dr.).
Dvorana Ivana Pavla II.
U predavanju će se predstaviti najnovija istraživanja povjesničara umjetnosti o svetištu na otočiću Daksi i tamošnjim kapelicama Kalvarije podignutima po uzoru na sveta mjesta Kristove patnje u Jeruzalemu. Prema arhivskim izvorima i pjesmama dubrovačkih humanista, izložit će se kako je ovaj lijepi otočić pred gruškom lukom početkom 16. stoljeća bio pretvoren u mjesto koje je, riječima Ilije Crijevića, „hinilo da je Sveta zemlja i ravna mu družica”. Iako ovih kapelica na Daksi već odavno nema one su svojim višestoljetnim postojanjem izvršile veliki utjecaj na pasionsku pobožnost u starome Dubrovniku.
Tribine „Ususret Svetom Vlahu“ kao dalju pripravu za svetkovinu nebeskog zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije.
Proglas Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2023. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 19. siječnja, 19:30 sati - Predavanje „I oni
Proglas Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2022. godine pogledajte OVDJE TRIBINE 14. siječnja 2022., 19:00 sati - Između Istoka
Dan prije blagdana sv. Vlaha, na Kandeloru (Svijećnicu, odnosno blagdan Prikazanja Gospodinova u hramu) u Dubrovniku oduvijek započinju svečanosti u čast Parca. U rano popodne toga dana kada se pred baroknom Zbornom crkvom sv. Vlaha
Slikovnicu "NAŠ SVETI VLAHO" prigodom jubilarne feste kojom slavimo 1050 godina zaštite svetog Vlaha izradila su djeca dječjeg vrtića "Leptirić" iz Trstenog zajedno sa svojim odgojiteljicama Katarinom Bošković, Marijom Violić i Miroslavom Pavić. Slikovnicu možete
U nedjelju 6. veljače [1972.] u Dubrovniku su se održavale glavne svečanosti prigodom 1000. obljetnice otkako je sveti Vlaho nebeski zaštitnik grada Dubrovnika. Ova obljetnica slavi se tokom čitave [1972.] godine, a glavne svečanosti započele
Štovateljima svetoga Vlaha i dubrovačkoj javnosti poznato je kako se već godinama kroz siječanj organiziraju javne tribine na najrazličitije teme iz kulture i života Crkve, a Parcu u čast. No, znamo li kad su započela
Svakomu Dubrovčaninu ime svetoga Vlaha opaja srce neizrecivom milinom. Ime ovoga Svetca sjeća ga Onoga kojeg je u krilu svoje matere kao nejako dijete naučio zazivati s poštovanjem i vjerom. To ime sjeća ga odrasla
Proglas Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Program Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Biskupovu poruku štovateljima sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE Fotogaleriju Feste sv. Vlaha 2021. godine pogledajte OVDJE TRIBINE
U Proglasu Feste 2021. godine festanjuli su, između ostaloga, zapisali „naš grad više puta kroz svoju povijest bio je teško ranjen potresima, ratovima i epidemijama, ali u svakoj je nedaći bilo prisutno neograničeno pouzdanje u
Često se u medijima i govorima naznačava broj feste koji slavimo, a isto tako se tu često provlače pogreške. Zato ovdje prenosimo tekst iz lista Naša Gospa (Dubrovnik), br. 45/2011., str. 23–27.; "O brojanju festā svetoga Vlaha"
Stephano Desideri SJ iz knjige Komentari (poglavlje deseto) Neće biti izvan teme ako u nekoliko riječi obuhvatimo pobožnost Dubrovčana prema svetomu Vlahu (on je, naime, zaštitnik grada). Doista, iako sam bio u Rimu, Narnima, Interamni,
Zahvaljujemo štovateljima svetoga Vlaha iz Perua na poslanom tekstu i slikama o proslavi svetog Vlaha u Peruu. Poznato je da je daleki Peru bila prva južnoamerička država u kojoj su došli Hrvati i to s
Katedrala je glavna bogoštovna zgrada područne Crkve; posebnim je čini njezina svrha okupljanja vjernika oko svoga biskupa. No, ona je i ustaljeno mjesto hodočašćenja svetim moćima. Moći (na hrvatskome isključivo u množini) ili relikvija (na
Festanjuli su svoj ovogodišnji proglas za Festu započeli citatom povjesničara i kanonika Antuna Liepopili (1848.-1940.) iz 1916. godine: Sve je na svijetu nestalno i promjenjivo, ali je jedna stvar stalna i nepromjenjiva, a ta je:
316. Sveti Vlaho (Blasius, Vlasios, Blaž), biskup grada Sebaste (danas Sivas) u tadašnjoj rimskoj provinciji Maloj Armeniji, za vrijeme cara Licinija podnio mučeništvo zbog svoje kršćanske vjere. Čašćenje mu se u idućim stoljećima raširilo i