Predavanje “Čašćenje svetačkih relikvija od ranoga kršćanstva do naših dana” održat će prof. dr. sc. Ivan Bodrožić

Dvorana Ivana Pavla II.

Pretpostavka ovog predavanja je povijesna situacija u kojoj se našao sv. Jeronim kada su mu javili da je svećenik imenom Vigilancije, početkom 5. stoljeća, počeo osporavati potrebu čašćenja mučenika te se izrugivao Crkvi zbog čuvanja njihovih relikvija.

Sveti Jeronim je na to reagirao spisom „Contra Vigilantium“ dokazujući da su Crkva i vjernici zakonito častili mučenika, te da to nije dovodilo u pitanje jedincatost Božju, niti je čašćenje svetaca ičim umanjivalo klanjanje kojim se priliči častiti Boga. Sveti Jeronim je samo svjedok da je takvo čašćenje svetaca postojalo u Crkvi od samoga početka te je bilo normalno da se obilježavaju grobovi mučenika, te na njima rade bazilike njima u čast.
No, osim pobožnosti koju je Crkva gajila prema svecima, čuvanje njihovih relikvija imalo je i druge teološke i praktične ciljeve. Razmjena relikvija i čašćenje mučenika bili su dokaz zajedništva među mjesnim Crkvama. Koliko je bilo poštovanje prema mučenicima pokazuje i misija opata Martina koju je imao među Hrvatima nakon što su došli na ova područja, jer je, između ostaloga, trebao prenijeti relikvije svetih mučenika u Vječni Grad. Nadalje, u misiji koju su imala sveta braća Ćiril i Metod, znamo da su relikvije mučenika bile dokaz njihove pravovjernosti. Osim toga, i u kasnijim društvenim okolnostima relikvije mučenika postale su znak društvenog i političkog zajedništva.

Dr. sc. don Ivan Bodrožić je redoviti profesor u trajnom zvanju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a predavao je i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Trenutno je dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu.

Predavanje “Čašćenje relikvija hrvatskih svetaca i blaženika i razvijanje kulta” održat će mons. prof. dr. sc. Juraj Batelja

Dvorana Ivana Pavla II.

Instrukcija Kongregacije za kauze svetih i blaženih pod nazivom „Relikvije u Crkvi: autentičnost i očuvanje“, izdana u prosincu 2017., govori o promicanju štovanja i sprečavanju zloporaba relikvija pojedinih svetaca i blaženika te napominje da su relikvije „oruđe njihove svetosti“. U predavanju će profesor Batelja govoriti o odnosu prema relikvijama i njihovom ispravnom čašćenju. Relikvija nema u sebi neku magičnu moć koja bi Boga prisilila da po njoj učini ono što vjernik hoće, nego sam Bog uslišava molitvu ako je u skladu s njegovom voljom. Brojne su relikvije prvog stupnja hrvatskih svetaca i blaženika koje vjernici časte, a koje od njih su najrasprostranjenije moći će se saznati na predavanju.

Mons. dr. sc. Juraj Batelja je svećenik Zagrebačke nadbiskupije. Diplomirao je na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu 1974. godine, a za svećenika je zaređen 1975. godine.

Od 1979. do 1984. godine bio je na postdiplomskom studiju teologije duhovnosti na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je 1984. doktorirao s temom “Svjedočanstvo za vjeru: život i pastoralni program kardinala Alojzija Stepinca”. U tijeku rimskog naukovanja postigao je i magisterij iz misijske teologije na Papinskom sveučilištu Urbaniana. Od akademske godine 1987./88. bio je profesor na Institutu za kršćansku duhovnost u Zagrebu. Od 1991. godine je postulator kauze za proglašenje blaženim i svetim zagrebačkog nadbiskupa dr. Alojzija kardinala Stepinca. Služio je na nekoliko župa te obavljao i druge službe među kojima je bila i služba duhovnika zadarskog sjemeništa. Istražio je veliki broj arhiva prikupljajući građu o kardinalu Stepincu te je objavio je više knjiga.

Predavanje “O relikvijarima sv. Vlaha – povodom 1000. obljetnice prijenosa relikvije Parčeve glave u Dubrovnik” održat će prof. dr. sc. Ana Munk

Dvorana Ivana Pavla II.

U izlaganju će se nastojati rekonstruirati izvorni izgled relikvijara glave sv. Vlaha koji je u sadašnjemu obliku iz 1694. godine djelo Francesca Ferra, venecijanskog umjetnika udomaćenog u Dubrovniku.  Međutim, već prvi inventar dubrovačke katedralne riznice iz 1335. daje naslutiti kako je izvorni relikvijar glave sv. Vlaha mogao izgledati. Taj je relikvijar sigurno postojao i prije 14. stoljeća budući da je teško zamisliti da bi relikvija Parčeve glave - nađena i prenesena u Dubrovnik 1026. godine u doba nadbiskupa Vitala - stajala nezaštićena i neukrašena do 14. stoljeća. U predavanju će se predstaviti slični, rijetki i parcijalno očuvani  oblici bizantskih relikvijara iz srednjebizantskoga razdoblja te razriješiti neke nedoumice oko simbolike samog oblika relikvijara.  Bit će riječi i o emajlnim ukrasima koje je Francesco Ferro prenio s ranijih predmeta pa i sa samoga, u Velikoj trešnji 1667. godine uništenoga, izvornog relikvijara glave sv. Vlaha. Objasnit će se i značenje relikvija svetaca zaštitnika kao uporišta lokalnog identiteta i sredstva samoreprezentacije Dubrovnika prema drugima u dalmatinskim gradovima u razdoblju srednjega vijeka.

Dr.sc. Ana Munk je redovita profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Diplomirala je povijesti umjetnosti i francuski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1986. godine, zatim magistirala 1994. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti Sveučilišta države Washington u Seattlu (Art History Department, University of Washington, Seattle) te 2013. godine doktorirala na istome sveučilištu. Od 1986. do 2008. godine živjela je u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je predavala na više sveučilišta. Od 2008. godine ponovno živi u Hrvatskoj i radi na Katedri za kasni srednji vijek Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Zagrebu gdje na prediplomskom i diplomskom studiju predaje kolegije iz ikonografije kasnog srednjeg vijeka, talijanske umjetnosti XIV. stoljeća, francuske romanike i umjetnosti Bizanta.

Uz brojne druge studije iz srednjovjekovne sakralne umjetnosti relikvijarom glave sv. Vlaha bavila se dvaput u posljednjih desetak godina (2016. i 2018.) te je iznijela nova razumijevanja i interpretacije ove iznimno vrijedne i čašćene Parčeve relikvije. Povodom 1000. obljetnice njezina prijenosa u Dubrovnik na predavanju će iznijeti pregled svojih istraživanja i novih čitanja ove teme.